Intolerancija ili netolerancija na hranu je proces uzrokovan formiranjem IgA antitijela protiv proteina određene vrste hrane. IgA antitijela se fomiraju u prvoj fazi,  a nakon višestruke stimulacije formiraju se i  IgG antitijela.
Intolerancija na hranu nije što i alergija na hranu. Za razliku od  intolerancije, alergiju uzrokuje formiranje IgE antitijelima protiv proteina hrane, a manifestira se brzom uzročno-posljedičnom reakcijom.

Proces Intolerancije na hranu  je teže prepoznati, a manifestacije su često manje jasne, neprimjetne i ponekad teško uočljive i nepredvidive.

Određena vrsta hrane može izazvati abnormalnu reakciju organizma, što može u nekim slučajevima izazvati probavne tegobe, a u drugima manifestacije koje mogu biti neprimjetne i koje je vrlo teško povezati s hranom, zbog toga što mijenjaju kroničnu patologiju.

Reakcije organizma izazvane intolerancijom na određene namjernice mogu se manifestovati kroz:

  • gastroinstenalne tegobe (bolovi u stomaku, zatvor, proljev, nadutost, sindrom iritabilnog crijeva)
  • dermatološke procese (akne, ekcem, psorijaza, svrbež, urtikarija, osip)
  • psihološke smetnje (tjeskoba, letargija, depresija, premorenost, mučnina, hiperaktivnost kod djece)
  • neurološke smetnje (glavobolja, migrena, vrtoglavica, omaglica)
  • respiratorne tegobe  (astma, rinitis, poteškoće disanja), kada se može preklapati s alergijskim procesom i
  • druge tegobe (artritis, fibromijalgija, otečeni zglobovi…)

 

Eliminirajući  na određen period namirnice koje su  testiranjem pokazale visoki stupanj intolerancije,  na osnovu podatke dostupne u znanstvenoj literaturi, vidljiva  poboljšanja  su  utvrđena kod polovine do dvije trećine pacijenata nakon  20 do  60 dana od početka  primjenjivanja  odgovarajuće  dijete.