Značajna 20-godišnja studija pokazuje da je redovna tjelesna aktivnost  zaštitnik broj 1 protiv kognitivnog pada

Redovna vježba u srednjoj dobi je najbolja promjena načina života koju osoba može učiniti kako bi spriječila kognitivno opadanje u svojim kasnijim godinama, otkrila je značajna 20-godišnja studija.
Abnormalnosti tkiva mozga počinju nekoliko decenija prije pojave kognitivnog pada, ali malo se zna o faktorima životnog stila koji bi usporio početak pada u srednjem životnom dobu
Budući da se učestalost dijagnoze Alzheimerove bolesti dvosturko povećava svakih pet godina nakon 65 godina, većina longitudinalnih studija koja istražuju faktore rizika i kognitivne bolesti uključuju sudionike u dobi od 60 ili 70 godina.
No, nova studija Sveučilišta u Melbourneu, objavljena u American Journal of Geriatric Psychiatry, pratila je 387 žena dvije decenije,  dobi od 45 do 55 godina.

Profesorica Cassandra Szoeke koja je vodila studiju kaže da su je cilj bio  saznati kako  životni i biomedicinski faktori- poput tjelesne težine, BMI-a i krvnog pritiska utiču na memoriju kroz period od 20 godina.
“Ovo istraživanje je stvarno važno jer sumnjamo da je pola slučajeva demencije u svijetu najvjerojatnije posljedica neke vrste promjenjivog faktora rizika. Za razliku od mišića i krvnih žila, koje imaju sposobnost preurediti i preokrenuti atrofiju i oštećenje, neuronske stanice nisu gotovo tako svestrane i oštećenja, a gubitak stanica je nepovratan.”
Tokom studije bilježeni su faktori koji određuju način života:  prehrana, obrazovanje, bračno stanje i status zaposlenosti, broj djece, tjelesna aktivnost i pušenje. Mjereni su  hormoni, holesterol, visina, težina, indeks tjelesne mase i krvni pritisak na 11 ciklusa tokom studije.
Žene su dobili verbalni test episodične memorije u kojem su od njih zatražili da uče popis od 10 nepovezanih riječi i pokušaju ih podsjetiti 30 minuta kasnije.
Pri mjerenju količine gubitka pamćenja tokom 20 godina, česta fizička aktivnost, normalan krvni pritisak i visok dobar kolesterol bili su snažno povezani s boljim pmaćenjem.
Prof. Szoeke kaže da je demencija sporo vozići teretni voz. “U našem je istraživanje jasno pokazuje da je redovno vježbanje povezano s boljom memorijom. Sada znamo da promjene mozga povezane s demencijom traju 20 do 30 godina, da se razvijaju “.
Redovna vježba bilo kojeg tipa, od hodanja psa do planinarskog uspona,  je zaštitni faktor broj jedan protiv gubitka pamćenja.

Blagotvoran uticaj tjelesne aktivnosti nadoknađuje negativan uticaj koji godine donose našim  mentalnim sposobnostima.

“Ako ne započnete s 40 godina, mogli biste propustiti jedanu ili dvije decenije poboljšanja svoje spoznaje, jer svaki bit pomaže. Čak i kada ste u 50-im, možete nadoknaditi izgubljeno vrijeme. Nema sumnje da je bolje djelovati ikad nego nikad, ali rezultati našeg rada ukazuju da je bitno ne propustiti trenutnu dob i smanjiti rizike. ”