Naš mozak se mijenja sa starenjem i a na njegovo zdravlje i gotovo sve procese moguće uticati načinom života. Kako starenjem naše tijelo doživljava promjene, svi se organi mijenjaju pa se tako događaju i promjene u mozgu. U prosjeku masa mozga tijekom života smanji za pet do deset posto.
Ali većina naših neurona tj. nervnih ćelija, njih oko sto milijuna, ostaje zdrava. Dakle, problem nije u njihovu opadanju, nego u slabljenju veza između neurona, tj. sinapsi koje su nervima povezane s našim tijelom. Slabljenje veza manufestuje se više kako starimo promjenama u vidu propadanja kognitivnih, spoznajnih funkcija, koje se, naravno, jako razlikuju od osobe do osobe. No na sve to svakako možemo uticati ako mozak održavamo zdravim tokom godina. Ako održavamo moždane veze, jačamo ih ili čak povećavamo, on u nekim aspektima može postati učinkovitiji.
Na zdravlje mozga utiče hrana koju jedemo, količina i kvaliteta sna, redovna fizička aktivnost te intelektualne, odnosno kognitivne aktivnosti. Mozak kojim se ne služimo stari i propada. Možemo ga vježbati npr. učenjem stranih jezika, rješavanjem križaljki, zagonetki, čitanjem, druženjem i komunikacijom, obavezama i aktivnostima u svakodnevnom životu.
Nevjerojatno je koliko prehrana utiče na mozak. Sposobnost učenja, brzina, pamćenje, nivo stresa, izgradnja sive tvari, raspoloženje i još mnogo toga zavisi o tome što jedemo i pijemo. Već najmanja promjena u našoj prehrani može osigurati kvalitetniju ‘prehranu’ za mozak i njegovu vitalnost. Kako biste osigurali da vaš mozak besprijekorno radi i u starosti, morate mu pružiti raznovrsne nutritijente.
Masnoće, odnosno masne kiseline od presudne važnosti u starosti. Njih možemo pronaći u masnijoj ribi kao što je losos ili skuša. Mozak se ‘oslanja’ na lipide, masti koje tvore zdrave stanične membrane pa konzumiranje hrane bogate masnim kiselinama pomaže poticanju funkcije lipida. To ujedno odgađa propadanje kognitivnih sposobnosti i potiče pamćenje i učenje. Neki znanstvenici tvrde da su naši preci imali zdraviji mozak upravo zato što su u prehrani imali više zdravih masnoća.
Želite li i u starosti imati zdrav mozak, trebali biste što je moguće češće konzumirati hranu koja nije industrijski obrađena. Vodite se pravilom – ako ne možete pročitati naglas sve što se nalazi na popisu sastojaka, nemojte to jesti! Industrijski obrađena hrana nam je posebno ukusna jer su joj tokom obrade dodani šećer i transmasne kiseline. Ali šećer pridonosi jednoj od najvećih prijetnji dugotrajnom zdravlju mozga – visokom šećeru u krvi. Nekoliko prihvaćenih znanstvenih teorija dovodi u vezu upravo visoki šećer u krvi s pojavom Alzheimerove bolesti u starijoj dobi. Osim toga, visoke razine šećera u krvi povećavaju nivo stresa, smanjuju hipokampus i uzrokuje štetne upale u moždanim stanicama. Smanjite li unos šećera, smanjit ćete i rizike za pojavu cijelog niza bolesti, a pomoći ćete mozgu da radi duže i bolje. Mnogo ćete napraviti već izbacivanjem iz prehrane slatkiša, voćnih sokova i prerađene hrane. Oprezan treba biti i sa ‘skrivenim šećerom’, koji se nalazi u svemu – od nemasnog jogurta do instant supe.
Zdrava prehrana ne mora biti neukusna. Čak i ako 70 posto vremena jedete zdravo (a 30 posto ‘griješite’), već ste napraviti puno za zdravlje svog mozga.
